1. Pasta je prvo napravljena u Kini, a ne u Italiji. Iznenađujuće, zar ne?
Iako mislimo da je pasta poreklom iz prelepe Italije, zapravo potiče iz Kine ili Grčke. Ipak, u svetu ljubitelja paste kruži legenda da ju je Marko Polo, čuveni venecijanski istraživač iz dvanaestog veka, kupio na povratku iz Kine. Posuđe za pripremu paste je kasnije otkriveno u južnoj Italiji, i ova zemlja se zbog tehnika pripreme koje su se s vremenom razvile, jedinstvenih kombinacija i ljubavi prema istoj, smatra kraljicom paste. Iz istorijskih članaka pronašli smo i sledeće podatke: pasta se isprva nije spremala sa crvenim sosom. Objašnjenje je jednostavno: u Evropi još uvek nisu znali za paradajz, koji je tek kasnije kupljen u Meksiku. Međutim, pasta sa crvenim sosom je za kratko vreme postala zaštitni znak Italije, i bilo je samo pitanje vremena kada će špagete bolonjeze da osvoje sva nepca.
2. Koliko vrsta paste postoji u svetu 5? 10? 25? Ili 600?
Tačan odgovor: postoji preko 600 vrsta paste u svetu. Evo nekih primera: bukatini, pene, šalateli, taljatele, mafalda, njoke, špagete, rigatoni, tortelini, farfale, pici, ravioli, fusili. Zar vas ne podsećaju svi ovi nazivi na živahan italijanski jezik? Otkrićemo vam još jednu tajnu: nazivi koji su dati određenim vrstama paste na italijanskom jeziku su zapravo veoma smešni. Na primer, reč špageti znači žica, farfale znači leptir, orekete znači male uši, a reč ravioli znači repa.
3. Kako pravilno jesti pastu? Italijani ne koriste kašiku i viljušku kada jedu špagete. Taj način su uveli Amerikanci. U Italiji se samo koristi viljuška koja se okreće oslonjena na tanjir. Zatim se uživa u savršenom ukusu.
4. Koliko volimo pastu? Prosečan Italijan pojede oko 26 kilograma paste godišnje. Ako krenemo da računamo, videćemo da godišnje pojede oko 600 miliona kilometara špageta, što čitavu našu planetu može da obmota 15.000 puta. Drugo i treće mesto po potrošnji paste zauzimaju Venecuela i Tunis. Kada je pasta u pitanju, američki favoriti su špagete, pene i ramen.
5. Srećniji smo kada jedemo pastu Pored toga što nam je ukusna, čini se da smo srećniji kada jedemo pastu. Ugljeni hidrati iz paste pomažu proizvodnju serotonina, neurotransmitera koji je zadužen za osećaj sreće.
6. Različiti sosovi za različite paste Ne kombinuje se svaka vrsta paste sa svim sosovima. Izdužena i pljosnata pasta se bolje slaže sa kremastim sosovima, dok se kratka i valjkasta pasta bolje slaže sa sosom od paradajza.
7. Raznolikost Pastu možete kupiti u najrazličitijem cenovnom rangu. Možete je pripremiti u svom domu, uz sos koji najviše volite. Sastojci koji se koriste za pripremu sosova su jednostavni i pristupačni.
8. Šta znači reč pasta? Potiče iz latinskog jezika i znači testo, i sve do osamnaestog veka se pravila isključivo ručno. Posle su izmišljene mašine za pripremu paste, koje su radile tako da reprodukuju pokrete mešenja testa rukom.
9. Sušena pasta je pomogla našim precima da istraže svet Bez obzira na to da li je reč o karavanu koji putuje pustinjom ili brodu koji plovi, pasta je našim precima bila dobar izvor kalorija i hranljivih materija, a naročito je bila korisna jer su mogli da je nose na daleka putovanja, a da se ne pokvari.
10. Pasta i sos Najpre treba istaći da se pasta stavlja u sos, a ne sos u pastu. Dalje, kada želimo da spremimo ukusnu porciju paste, treba voditi računa o tome da pasta nastavlja proces kuvanja i kada se izvadi iz vode, odnosno kada se doda sos. To znači da je iz vode treba izvaditi koji minut ranije, dok je još čvrsta (al dente).
Ako ste poželeli da pojedete porciju paste, MAGGI Idea of the Day sadrži sve dobro poznate sastojke. Možete spremiti pene, špagete karbonara, milaneze ili bolonjeze. Počastite drage osobe brzim i ukusnim obrokom. Uživajte!